Godine 2006. pronađeni arheološki ostaci rimske ville rustice iz II./III. stoljeća na lokalitetu Poje (neposredno ispod župne crkve), navode nas na zaključak da se teritorij antičkog Municipium Flavium Fulfinuma (današnji lokalitet zvan Mirine pokraj Omišlja) prostirao najmanje do današnjih Njivica, odnosno da mu je upravo tu bio reprezentativni dio. O tome svjedoče ostaci bogatog stambenog dijela vile koji je imao hipokaust, dvostruki grijani pod, prostorije ukrašene mozaicima i višebojnim zidnim freskama. Pronađeni su i ostaci staklenih predmeta, novca i nakita, dio uljanice s reljefnim motivom menore, dio vage i bakreni utezi. Rimska rustička vila mudro je bila smještena u pitomoj uvali s jedinstvenim pogledom na okolni akvatorij. Godine 1710. uz Njivice se spominje naselje Villa di sasso bianco ili Beli Kamik, od čega je danas ostao samo toponim. Povijest Njivica nerazdvojivo je vezana uz postojanje crkve na ovome mjestu. Prvi, naime, povijesni zapis o Njivicama zapravo je zapis o njivičkoj crkvi. Zadnji krčki knez Ivan Frankopan darovnicom od 12. veljače 1474. podario je „za sva vremena" Nikoli Lončariću i njegovim nasljednicima svoja zemljišta u Njivicama s obvezom da skrbe za crkvu i da se brinu za vršenje bogoslužja u njoj. Vjerojatno je ta crkva bila vlasništvo krčke kneževske obitelji Frankopan. Vrijeme gradnje te crkve nije nam poznato, ali se može, prema sačuvanom zvonu iz 14. stoljeća i prema kamenoj ploči s hrvatskom pleternom ornamentikom iz 11.-12. stoljeća sa sigurnošću govoriti o njezinoj dataciji ranijoj od one naznačene u darovnici. Crkva spomenuta u darovnici više ne postoji. Na njezinu mjestu sagrađena je 1905. sadašnja crkva. U sakristiji se čuva oltarna pala iz 1586. prema kojoj je slikar Ivan Volarić izradio onu na glavnom oltaru. Svetište s koncilskim oltarom prema puku uređeno je prema nacrtu o. Vinka Fugošića, zauzimanjem domaćeg svećenika popa Josipa Jurjevića, 1978. godine.