Oltarna pala Krunjenja Bogorodice - 17/18. stoljeće

​

Interesanto je da župna crkva u Njivicama posjeduje dvije gotovo jednake oltarne pale. O čemu se zapravo radi?

​

Originalna drvena oltarna slika Krunjenja Bogorodice vjerojatno je iz inventara prethodne frankopanske crkve te se povijesno datira u 17. ili 18. stoljeće. Dimenzija je 149 x 173 cm. Neki podaci spominju čak 1586. godinu nastanka slike što je ipak malo pretencijozno pretpostavljeno. Autor slike je nepoznat.

Pala predstavlja Gospu koja se nalazi u centru nebeskoga snoviđenja okruženu anđelima. Ova scena mjestom i prostrom podsjeća na Isusovo Preobraženje na Gori Tabor. Na vrhu oblaka i slike nazire se likom Bog Otac, no on ne okrunjunjuje Gospu, kao ni Isus što je najčešći slučaj u prikazima krunjenja Blažene Djevice Marije. Krunu pak Djevici dodjeljuju dvojica anđela, svaki sa svoje strane. U podnožju rajskog događanja prisutna su dvojica nebeskih ugodnika: sveti asiški siromah redovnik Franjo, kojega nije lako razabrati po fratarskome habitu i biljezima Kristove muke na rukama i nogama. Drugoga sveca teže je odgonetnuti, no s obzirom na analogiju drugih slikovnih prikaza svetaca iz toga doba, vjerojatno se radi o svetom Karlu Boromejskom koji je bio milanski nadbiskup i kardinal te svetac Katoličke crkve kanoniziran 1610. godine.

Prikazi krunjenja Gospe bili su karaketristični za srednji vijek od 13.-15. stoljeća posebno u Italiji, od kuda najvjerojatnije dolazi i ova slika. Blagdan Blažene Djevice Marije Kraljice uspostavljen je tek 1954. godine od strane pape Pia XII. Taj blagdan isprva se slavio na kraju marijanskog mjeseca svibnja, no danas se slavi 22. kolovoza, sedam dana nakon Velike, i 17 dana prije Male Gospe. Dogmatska konstitucija II. Vatikanskog sabora Lumen Gentium u broju 59 navodi: »Na kraju je neokaljana Djevica, sačuvana slobodnom od svake ljage istočnoga grijeha, budući da je dovršila tijek zemaljskog života, tijelom i dušom bila uznesena u nebesku slavu; Gospodin ju je pak uzvisio kao Kraljicu sviju, da bude potpunije suobličena sa svojim Sinom, Gospodarem gospodara i pobjednikom nad grijehom i smrću.«

 

Krunjenje Gospe zbilja je petog slavnog otajstva svete krunice kada razmišljamo da je Blažena Djevica Marija okrunjena za kraljicu neba i zemlje. Godinama se ova drvena pala nosila u procesiji povodom župnog blagdana Male Gospe, no iz praktičnih razloga, a i zbog toga jer više nije u najboljem stanju, umjesto se ove slike najprije nosio Gospin kip. U zadnje vrijeme, od 2021. godine, u procesiji se nosi identična ali mlađa oltarna slika koja se danas nalazi na oltaru crkve. Obnovom sakristije gdje se ova stara drvena pala godinama nalazila premještena je u župnu kuću te čeka svoje vrijeme za toliko potrebnom obnovom.

 

​​​Tijekom gradnje nove crkve 1905. godine i novoga uređenja iste očito se postavilo pitanje i opremanja glavnoga oltara u crkvi. U tom smislu 1930. godine krčki slikar Ivan Volarić Piturić izradio je kopiju stare drvene oltarne pale Krunjenja Gospe i postavio je na oltar crkve. Slika je nacrtana tehnikom ulja na platnu dimenzija 169 x 90 cm. Ova slika bila je u postpuku restauracije, ali zbog nedovoljno vještog postupka renovacije čini se da će opet morati proći isti proces.

​

​

Zdravo Kraljice, majko milosrđa,

Živote, slasti i ufanje naše, zdravo.

K tebi žudimo prognani sinovi Evini.

K tebi uzdišemo tugujući i plačući

U ovoj suznoj dolini.

Svrni, dakle, zagovornice naša,

One svoje milostive oči na nas

Te nam poslije ovoga progona

Pokaži Isusa, blagoslovljeni plod utrobe tvoje,

O blaga, o mila, o slatka Djevice Marijo! .